Što je lakiranje? a što se podrazumijeva za otvorene pore?
Članak sadrži kratki rječnik u abecednom redosljedu za pojmove koji se najčešće koriste u proizvodnji i trgovini letvicama.
Ovaj se termin ne odnosi na proizvodnju okvira već na način na koji se letvica prodaje kupcu.
Chop Service (što znači usluga rezanja) je isporuka već odrezanih dijelova letvice na 45 stupnjeva na temelju mjera koje zatraži kupac.
Sistem je široko rasprostranjen u SAD gdje se 70% letvica isporučuju na taj način.
Prednosti Chop Service-a su:
• Mogućnost izlaganja širokog izbora uzoraka bez potrebe zalihe na skladištu.
• Mogućnost procjene dopadanja letvice prije kupovine cijelih letvica.
• Ukidanje škarta.
Najveći nedostatak je vrijeme potrebno za isporuku već odrezanih letvica na 45°.
Cijena odrezanih letvica sa sistemom Chop Service je otprilike 80% viša naspram cijene cijele letvice.
Za detaljnije informacije kliknuti ovdje
Tehnika obrade kojom se pozlata ili boja djelomično uklanjaju odgovarajućim spravama za dobivanje posebnih efekata.
Dobiva se kad se boja postavlja bez postupka provlačenja. Na taj način ostaju vidljive prirodne pruge drva i, na dodir, mogu se osjetiti površinske nepravilnosti.
Okvir sa otvorenim porama se čisti s mekom krpom bez grebanja, upotrebom mlake vode i neutralnih deterdženata.
Dobiva se kad se boja postavlja nakon postupka provlačenja, odnosno nakon postavljanja više slojeva laka na neobrađenoj letvici.
Dovršenje sa zatvorenim porama može biti besjajno ili sjajno. U oba slučaja dovršenje je jednolično i glatko.
To su paraziti drva i pretežno napadaju meka drva kao ayous. Opširno su opisani u članku Drveni moljci.
Standardna dužina letvica je 3 metara. Ponekad mali postotak letvica može biti kraći. Naravno u interesu uokvirivača je primiti sve letvice u standardnj dužini do 3 metara.
Sve letvice proizvedene sistemom ”finger joint” i lameliranog drva imaju standradnu dužinu od 3 metra.
Gips se postavlja na neobrađenim letvicama i miješa se s pigmentima. Služi za stvaranje glatke površine kao temelj za slijedeće postupke.
Na području Napulja koristi se tanki sloj gipsa kao temelj za postavljanje zlatnog listića. U Aziji, međutim, gips se postavlja u deblje slojeve na svim dijelovima letvice, iznad i ispod.
Ako je sloj gipsa prekomjeran, letvica se lakše razbija prilikom rezanja giljotinom.
Nadalje, ako se boja gipsa previše razlikuje od konačne boje letvice, teško je sakriti spojeve i stoga je potrebno ručno retuširanje u kutevima. To vrijedi prvenstveno kad je boja gipsa bijela.
Podrazumijeva se izbočeni dio letvice odnosno dio ispod kojeg se stavlja staklo ili passepartout ili slika.
Često je pozlaćen ili posrebren tako da stvori razmak između okvira i slike (ili passepartouta).
Sastoji se u postavljanju laka za zaštitu boje. Lakiranje može biti besjajno, sjajno ili satinirano.
Vrsta letvice čiji oblik podsjeća na slovo “L”. Koristi se prvenstveno za uokvirenje na ne tradicionalan način uljnih slika na slijepom okviru. Slijepi okvir se fiksira unutar “L”
Izgovara se kaseta. Tako se naziva prilično visoka i tanka letvica.
Letvice na kojima je postavljen sloj drvene paste sa dekorativnim motivima.
Smjesa drvene paste se postavlja na neobrađenoj letvici, dakle prije raznih faza obrade.
Radi se o metraži letvica koju obično pakira proizvođač (sa papirom ili prozirnim plastičnim materijalom).
Obično ta metraža predstavlja minimalnu količinu narudžbe. U interesu uokvirivača je primiti letvicu u originalnom pakovanju budući da je manji rizik oštećanja prilikom prijevoza.
Zadatak passepartouta je pokriti rub slike i odvojiti sliku od okvira.
Passepartout može biti kartonski ili drveni.
Drveni passepartout je okvir koji se postavlja između slike i vanjskog okvira.
To je opći pojam koji označava sve radnje koje se vrše na površini drva.
Na primjer četkanje ili struganje pigmenta za dobivanje starinskog efekta.
Pozlata (ili posrebrenje) letvica može se izvršiti na tri načina:
1) Poslata sa listićima pravog zlata ili pravog srebra.
2) Pozlata sa listićima imitacije zlata. Listići se postavljaju ručno na letvicama.
3) Mehanička pozlata sa listićima zlata. Zlatni (ili srebrni) film u kolutu koji se automatski postavlja mašinama.
Provlačenje je faza proizvodnje letvica koja se sastoji u primjeni tankih slojeva laka.
Lak se stavlja u pukotine drva tako da stvori tanki i glatki sloj na površini letvice. Ovaj postupak treba ponoviti više puta. Na kraju površina je spremna za primanje filmova, zlatnih listića, boje itd.
Ova se obrada majstorki izvodi prvenstveno u Toskani.
Glavna prednost provlačenja u veoma tankim slojevima laka sastoji se u činjenici da se letvice dobro režu giljotinom bez razbijanja.
Radi se o drvenim ili plastičnim šipkama koje se postavljaju unutar okvira za odvajanje slike od stakla. Koriste se prvenstveno za uokvirenje uljnih slika na slijepom okviru ili slika koje imaju par milimetara debljine.
Engleska riječ čije je značenje tanka traka. U žargonu uokvirivača slip se postavlja na rubu platnenih passeartouta. Cilj mu je stvoriti dekorativni razmak između uokvirene slike i passepartouta. Slip je često zlatni ili srebrni ali može biti i obojeni. Gotovo uvijek je plastični ali može biti i drveni. Slip se postavlja na passepartoutu uz pomoć pištolja za fiksiranje koji ispucava metalne spojnice.
Postoje također i samoljepljivi slip koji se postavljaju na passepartoutima od kartona.
Prostor između izbočenja okvira i baze.
Letvice sa udarom nižim od 18 mm obično se koriste za uokvirenje štampi, fotografija i slika na papiru ili tankom kartonu. Letvice sa višim udarom koriste se pretežno za uokvirenje uljnih slika na slijepom okviru ili na debljim pločama.
Veoma tanki listić zlata ili srebra (pravo ili imitacija) koji se postavlja na glatkoj površini od gipsa.
Može se postaviti ručno ili mašinski.
Nakon postavljanja listić se patinira za postizanje posebnih efekata postarivanja.